29. svi 2016.

nešpule


Nešpula je zaboravljeno egzotično voće, od davnina poznato u Dalmaciji, nekad davno dopremljena
iz zemalja Dalekog Istoka.
Ukusne i sočne, slatko kiselog okusa, osvježavaju i gase žeđ, prave su vitaminske bombice.
Neizostavan su detalj u sjećanjima na djetinjstvo, kada su rasle u dvorištima i vrtovima širom Dalmacije i
bile su pravi vjesnik ljeta, visokih temperatura i početka kupanja.




Izvrsne su kao dodatak kolačima i raznim desertima jer su pravo osvježenje u ove dane prvih ljetnih vrućina.
Recept za obični voćni kolač uz dodatak nešpula pravo je rješenje kad baš nemamo puno vremena za provesti u kuhinji.
Potrebni sastojci su: 3 jaja, 1 šalica šećera, 1 jogurt, 1/2 šalice ulja, 2 šalice brašna, 1 prašak za pecivo,
1 vanilin šećer i 250 gr očišćenih nešpula .
Smutimo žumanjke i šećer, dodamo jogurt, ulje i pomalo miksamo.
Brašno i prašak za pecivo dodajemo postepeno , te na kraju pjenasto umiješamo bjelanjke.
Na tijesto poslažemo nešpule i pečemo 20 tak minuta na 150 - 180 stupnjeva.
Za kraj ohlađen kolač pospemo šećerom u prahu.




Oduvijek su se u Dalmaciji spremale razne vrste likera, uz koje se dočekivala rodbina, prijatelji i znanci,
proslavljalo razne važne događaje. Isto tako i bićerin likera liječio je sve bolesti.
Liker od nešpula ugodno će vas iznenaditi svojim neobičnim okusom, a uz to i jednostavno se priprema.
Na 1l rakije, dodati 1 kg šećera i 30-tak zrelih nešpula, dobro zatvori u staklenku i ostavi 40 dana na suncu.
Nakon toga procijediti kroz gazu i uživati u dobrom društvu i toplim ljetnim večerima.



13. svi 2016.

tortelini s tikvicama




     Tortelini su primamljivi ako smo u stisci sa vremenom, jer dovoljno je petnaestak minuta
     da skuhamo gotove torteline punjene sirom, špinatom ili pršutom, te isto toliko da 
     naribamo i propirjamo tikvice.  




     Sastojci : 1 glavica luka (kapule),  2 tikvice srednje veličine ( cca ukupno 300- 400 gr), 
     2-3 žlice maslinovog ulja, kockice pršuta ili slanine, 1 žlica vegete, povrtna kocka, 
    1dl bijelog vina, papar,  400 gr tortelini punjeni sirom,  špinatom ili pršutom (po želji), 
    naribani parmezan (po želji)


           Na ulju kratko popirjati sitno narezani luk (kapulu), kockice pršuta ili pancete,
           te potom dodati naribane tikvice. 
          Dodati  malu  žlicu vegete i malo papra te još kratko pirjati.  
          Kocku povrtnog temeljca otopiti u bijelom vinu, te tom otopinom preliti sastojke u tavici.
          Pirjati kratko dok vino malo ne ishlapi.
          Na kraju umiješati gotove torteline kuhane ala dente .
          Gotovo jelo  posuti ribanim parmezanom




    9. svi 2016.

    fešta Svetog Duje




    Split je protekle dane slavio Dan grada i njegovog zaštitnika svetog Dujma.
    Sveti Dujam, latinski Domnius, po splitski sveti Duje, martir iz 3. stoljeća naše ere duhovna je 
    vertikala našeg grada.
    Po predaji smatralo se da je sveti Dujam živio u l.stoljeću i da je bio apostolski učenik svetog Petra, 
    a po splitskoj legendi svetac je podrijetlom iz Sirije, na kršćanstvo se obratio zahvaljujući propovjedima
    svetog Petra. 
    Fešte u gradu započinju par dana ranije podizanjem zastave na kampanel Svetog Duje,
    koji je i danas jedan od najljepših na Jadranu i pravi je simbol grada Splita.
    Njegova izgradnja bila najveće graditeljsko dostignuće srednjeg vijeka u Dalmaciji, a izrađen je 
    od kamene čipke u kombinaciji romaničkog i gotičkoga stila.
    I danas najljepši pogled na Split je kada sa mora ulazimo u luku i ugledamo prepoznatljive
    vizure Dioklecijanove palače i kampanela koji je izrastao iz njenog središta.
    Na dan Svetog Duje ritualno se otvara njegova raka u splitskoj katedrali, jednoj od najstarijih na svijetu,
    te potom kreće veličanstvena procesija s moćima sveca uličicama drevne Dioklecijanove palače uz
    završnicu velikog misnoga slavlja na splitskoj Rivi.
    Nakon toga slijedi cjelodnevna pučka fešta sa prodajom tradicionalnih suvenira, 

    raznim koncertima i glasovitom splitskom Tombulom koja je tradicija i vrhunac splitskoga slavlja.





















    1. svi 2016.

    brnistra

    Kraj travnja je obojio Dalmaciju u žutu boju.
    Vrijeme je cvatnje mediteranske biljke brnistre po kojoj je navodno i sam Split dobio ime.
    Grčka riječ Aspalatos je naziv za brnistru, kojom obiluju Split i okolna brda.
    U makarskom primorju naziva se "žuka" i u davna vremena naših baka i prabaka bila je korisna biljka za
    dobivanje predmeta za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu.
    Od njenih cvjetova koji su namočeni u maslinovo ulje korišteni kao ljekovito sredstvo protiv reume,
    pa do same stabljike od koje su se izrađivala užad, metle, "vrše" za loviti ribu, te "ljese" za sušenje smokava.
    Posebna tvrda tkanina dobivala se primitivnim načinima obrade stabljike, od namakanja u moru, valjanja i
    raščupavanja do predenja i tkanja.
    Brnistra je opjevana u mnogim dalmatinskim pjesmama, što zbog svog aromatičnog mirisa,
    što zbog svojstava koja joj se pridaju od davnina.
    Prema tradiciji naših starih smatra se da su u periodu cvatnje brnistre, žene najerotičnije i najzavodljivije,
    te rado privlače muškarce.
    Danas zaboravljena brnistra samo je ukras koji svojim lijepim grozdastim žutim cvjetovima i ugodnim
    mirisom privlači poglede i plijeni pažnju.














    Follow this blog with bloglovin

    Follow LivesArt