27. svi 2013.

artičoke


Koncem svibnja mediteransku kuhinju prožima prepoznatljiv, pomalo opori miris kuhanih 
mladih latica artičoka.
To je prava sredozemna biljka jer uživa u suncu i vlazi, a dozrjeva u kasno proljeće.
Kao što je poznato od artičoke se jedu samo pupoljci i to najbolje u srednjem razdoblju 
njezinoga životnog ciklusa.
Zahvaljujući bogatom sadržaju vitamina i minerala smatra se da listovi i korijen artičoke 
imaju ljekovito djelovanje, te su je i stari narodi koristili u medicini, a zanimljiva povijesna 
činjenica vezana uz artičoke potječe iz srednjeg vijeka, kada je ta biljka bila namijenjena za 
konzumaciju isključivo muškarcima, a ne ženama, jer se smatralo da je afrodizijak.
Srećom za nas žene da su u današnje vrijeme artičoke sastavni dio mnogih mediteranskih jela, 
bilo da su dodatak fritajama, salatama i rižotima ili kao omiljeno glavno jelo kod nas u Dalmaciji 
poznate su punjene artičoke s bobom.











19. svi 2013.

mjesec ruža


Ruža je kraljica cvijeća koja stiže u svibnju u svom punom sjaju, te nas osvaja svojim 
snažnim mirisom i raskošnom pojavnošću.
Nema krajolika, nema mjesta, nema vrta, a niti doma koji neće uljepšati svojom ljepotom.
Ruže su zasigurno najomiljenije cvijeće koje se daruje dragim osobama. 
Simbol su ljubavi i zahvalnosti, predivno mirišu, lijepo izgledaju, a dolaze u različitim bojama 
od kojih svaka nosi svoju poruku. 
Još od davnina uvažavala se njena ljepota, pa ne čudi što su je mnogi moćnici još u 
srednjem vijeku odabirali za obilježje svoga roda i što je susrećemo na njihovim grbovima.
Poznata je i ljekovitost ruža koja se koristi kao prirodan lijek za razne bolesti.
Ipak najljepši je taj neponovljiv miris nježnih i zavodljivih ružnih latica, koji se koristi za 
dobivanje eteričnih ulja cijenjenih u kozmetičkoj industriji, te su muza mnogim parfemima koje 
rado koristimo.


















11. svi 2013.

makovi


Mak je obilježje mjeseca svibnja i cvijet je koji od davnina ima raznoliko značenje i tumačenje.
Poznat je kao simbol je duboka sna, zaborava i smrti, ali i zbog obilja sjemenki u makovoj glavici 
predstavlja bogatstvo, plodnost i ljubav.
Crveni cvjetovi poljskog maka su simbol ljubavne vatre, no i prolivene krvi, a to što naglo venu 
ukazuje na prolaznost života.
Stari Grci su darivali vijence makova cvijeta kako bi osigurali lijepe snove i spokojan san.
U mnogim pjesmama su opjevavane žrtve ratova i u njima se uvijek pojavljivao mak, 
kao simbol prerane smrti ili sjećanja na preminulog junaka.
I kod nas je burna povijest, ratovi i previranja opjevana u pjesmi Mihovila Pavleka Miškina –
Crveni makovi.
Svjedočenje je to o jednom prošlom vremenu u kojem je on živio i stvarao, ali i priča o vremenu 
u kojem i mi danas živimo, jer na ovim našim prostorima povijest još uvijek sustiže sadašnjost.














7. svi 2013.

kampanel


Split slavi Dan grada i njegovog zaštitnika svetog Dujma.
Sveti Dujam, latinski Domnius, po splitski sveti Duje, martir iz 3. stoljeća naše ere duhovna je 
vertikala grada Splita.
Po predaji smatralo se da je svet Dujam živio u l.stoljeću i da je bio apostolski učenik svetog Petra, 
a po splitskoj legendi svetac je podrijetlom iz Sirije, na kršćanstvo se obratio zahvaljujući propovjedima
svetog Petra.
Splićani su sebi i svom zaštitniku podigli veličanstveni spomenik od kamene čipke, bijeli kampanel, 
najljepši na Jadranu koji je i danas simbol grada Splita.
Sama izgradnja bila najveće graditeljsko dostignuće u srednjevjekovnoj Dalmaciji,
započeta je u 13. stoljeću, trajala 300 godina, a kombinacija je romaničkog i gotičkoga stila.
I danas najljepši pogled na Split je kada sa mora ulazimo u luku i ugledamo prepoznatljive
vizure Dioklecijanove palače i kampanela koji je izrastao iz njenog središta.















Follow this blog with bloglovin

Follow LivesArt