mjesec ruža

Ruža je kraljica cvijeća koja stiže u svibnju u svom punom sjaju, te nas osvaja svojim 

snažnim mirisom i raskošnom pojavnošću.

Nema krajolika, nema mjesta, nema vrta, a niti doma koji neće uljepšati svojom ljepotom.

Ruže su zasigurno najomiljenije cvijeće koje se daruje dragim osobama. 

Simbol su ljubavi i zahvalnosti, predivno mirišu, lijepo izgledaju, a dolaze u različitim bojama 

od kojih svaka nosi svoju poruku. 

Još od davnina uvažavala se njena ljepota, pa ne čudi što su je mnogi moćnici još u 

srednjem vijeku odabirali za obilježje svoga roda i što je susrećemo na njihovim grbovima.

Poznata je i ljekovitost ruža koja se koristi kao prirodan lijek za razne bolesti.

Ipak najljepši je taj neponovljiv miris nježnih i zavodljivih ružnih latica, koji se koristi za 

dobivanje eteričnih ulja cijenjenih u kozmetičkoj industriji, te su muza mnogim parfemima koje 

rado koristimo.

makovi

Mak je obilježje mjeseca svibnja i cvijet je koji od davnina ima raznoliko značenje i tumačenje.

Poznat je kao simbol je duboka sna, zaborava i smrti, ali i zbog obilja sjemenki u makovoj glavici 

predstavlja bogatstvo, plodnost i ljubav.

Crveni cvjetovi poljskog maka su simbol ljubavne vatre, no i prolivene krvi, a to što naglo venu 

ukazuje na prolaznost života.

Stari Grci su darivali vijence makova cvijeta kako bi osigurali lijepe snove i spokojan san.

U mnogim pjesmama su opjevavane žrtve ratova i u njima se uvijek pojavljivao mak, 

kao simbol prerane smrti ili sjećanja na preminulog junaka.

I kod nas je burna povijest, ratovi i previranja opjevana u pjesmi Mihovila Pavleka Miškina –

Crveni makovi.

Svjedočenje je to o jednom prošlom vremenu u kojem je on živio i stvarao, ali i priča o vremenu 

u kojem i mi danas živimo, jer na ovim našim prostorima povijest još uvijek sustiže sadašnjost.

kampanel

Split slavi Dan grada i njegovog zaštitnika svetog Dujma.

Sveti Dujam, latinski Domnius, po splitski sveti Duje, martir iz 3. stoljeća naše ere duhovna je 

vertikala grada Splita.

Po predaji smatralo se da je svet Dujam živio u l.stoljeću i da je bio apostolski učenik svetog Petra, 

a po splitskoj legendi svetac je podrijetlom iz Sirije, na kršćanstvo se obratio zahvaljujući propovjedima

svetog Petra.

Splićani su sebi i svom zaštitniku podigli veličanstveni spomenik od kamene čipke, bijeli kampanel, 

najljepši na Jadranu koji je i danas simbol grada Splita.

Sama izgradnja bila najveće graditeljsko dostignuće u srednjevjekovnoj Dalmaciji,

započeta je u 13. stoljeću, trajala 300 godina, a kombinacija je romaničkog i gotičkoga stila.

I danas najljepši pogled na Split je kada sa mora ulazimo u luku i ugledamo prepoznatljive
vizure Dioklecijanove palače i kampanela koji je izrastao iz njenog središta.

gerber

Ove sezone cvijeće je opet u modi i nalazi se posvuda oko nas.

Vječna je inspiracija modnih dizajnera, dizajnera interijera i rado viđen motiv

na radovima umjetnika i fotografa.

Cvijet gerbera je jedan od ljepših i rado viđenih motiva zbog svoje jednostavnosti i vedrine.

Smatra se da su gerberi srodnici tratinčica i zajedničko im je da su obilježje mjeseca travnja,

kada ih najčešće poklanjamo slavljenicima koji su rođeni u ovom mjesecu.

Unatoč narodnom vjerovanju da ovaj cvijet ima značenje usamljenosti i melankolije,

vjerujem da ovo tumačenje nije točno, jer gerberi svojom ljepotom i veselim bojama 

unose radost u svačiji dom i rado ih poklanjamo osobama koje su nam drage i uvijek uz nas.

maslačak

Vjerujem da i vi kad ugledate bijelu haljinu maslačka sjetite se omiljenih priča iz djetinjstva

koje smo slušali prije spavanja.

Jedna od njih je priča o kraljevni koja je živjela u dvorcu okruženom prekrasnim vrtom punim

mirisnog cvijeća u najljepšim bojama.

Jednog dana spotakla se o kamen, pala i rasplakala, a njena suza koja pala je na tlo pretvorila

se u cvijet sa laticama sunčanih boja - maslačak.

Mali maslačak je svaki dan čekao da ga kraljevna pogleda i podari mu osmjeh, ali kraljevna 

više nije obraćala pažnju na tužni maslačak.

Jedne noći pod mjesečevim sjajem mali maslačak preobrazi se u srebrenastog, pahuljastog ljepotana, 

te odluči da sam potraži neku novu kraljevnu.

I vjetar puhne, rasprši haljinu maslačka i ponese ga po svijetu gdje i danas lutaju tisuće maslačaka

u potrazi za svojom kraljevnom.

blue

Već s duljim danima, više sunca i plavog neba optimizam se vratio u naše živote,
a proljetne boje koje nas okružuju najavljuju i skori dolazak ljeta.
Boje su važan dio našeg života, one pozivaju da se uključimo i pokrenemo, one otvaraju oči,
izmamljuju osmjeh na lice i čine stvari lijepima, a posebno plava boja koja je jedinstvena,
jer naš život bez plavih tonova bi bio nezamisliv.
Još u doba renesanse ultramarin plava boja bila je rijetka i posebna, te se kao najskuplja i neprocjenjiva
koristila u slikarstvu na slikama i freskama sa sakralnim motivima kao boja svetačke odjeće.
Plava boja simbolizira beskrajnost, prozirnost, ono neuhvatljivo i neopipljivo u vječnoj čovjekovoj
težnji prema duhovnim sferama.
Plava je boja simbol osnovnih elemenata, vode i zraka, boja neba i mora, te gotovo dvije trećine
našeg planeta obojano je plavim.
Nadam se da ste i vi uživali u ovom lijepom proljetnom vikendu u plavoj čaroliji neba ili mora.

proljeće

Stari su narodi Novu Godinu slavili početkom proljeća.
Danas samo još poneke zemlje poštuju tu tradiciju i slave dolazak proljeća i
buđenje novog svijeta, što simbolizira pobjedu nad zimom i nadu u novi život.
Proljeće je period kad se život obnavlja, priroda počinje bujati, a njeni su
plodovi sve zastupljeniji.
Već s duljim danima, više sunca i plavog neba optimizam se vratio u naše živote,
a proljetne boje koje nas okružuju najavljuju skori dolazak ljeta.
Vjerujem da ste i vi iskoristili ovaj sunčani vikend za šetnju prirodom, uživanju u prvim toplim
sunčanim zrakama i prekrasnim bojama probuđene prirode.

šparoge

Divlje šparoge i srodne im kuke pravi su vjesnici proljeća i jedna od omiljenih nam uskrsnih delicija.
Uživali su u njima još stari Grci i Rimljani, Kinezi već tisućljećima vjeruju u njihovu ljekovitost,
a kod nas u zaobalju Dalmacije od davnina su se konzumirale i dobile naziv Kraljičini pupoljci
po bosanskoj kraljici Katarini .
Nakon proljetnih kiša najveći je užitak otići u jutarnju šetnju prirodom i u dobrom društvu
natjecati se u branju ovih samoniklih izdanaka, koje nakon povratka pripremamo dok su još svježe.
Salata, pogača, fritaja ili juha od šparoga, tradicionalna su jela koja će obogatiti svaki proljetni ručak
svojim oporim i ugodnim okusom.

Sretan Uskrs !

dekoracije za stol

Priprema slastica, ukrašavanje pisanica i izrada dekorativnih ukrasa nezaobilazni
su u narednim danima pripreme za blagdane, koje provodimo u društvu obitelji i
prijatelja najčešće uz blagdanski stol.
Dobrom raspoloženju pridonose prigodne dekoracije i ukrasi kojima ukrašavamo
naš dom i stvaramo uskrsni ugođaj.
Dekorativne košarice u proljetnim bojama pravi su odabir za ukrašavanje stola.
Jednostavne su za izradu, uz minimalan trošak kupovine ili recikliranja starih ukrasa,
te malo mašte kojoj smo pustili na volju, naša blagdanska trpeza biti će upotpunjena.

uskrsne dekoracije

U dane Uskrsa trudimo se oko ukrašavanja našeg doma, a posebno blagdanskog stola u
skladu s prirodom i tradicijom.
Osim hrane i pića ugođaju za stolom pridonijeti će ukrasni detalji i prigodne dekoracije u
proljetnim pastelnim tonovima.
Vjenčić od šiblja uz dodatak jaja izrađenih od stiropora, raznobojnih trakica, ptičica i proljetnog cvijeća,
jednostavno je uz malo mašte i volje složiti u zanimljivi dekorativni ukras, te unijeti mnogo proljetne vedrine u naš dom.

uskrsni zec

U današnje vrijeme različiti modni trendovi mijenjaju i izgled naših uskršnjih dekoracija.

Ipak uobičajena paleta proljetnih boja, zelena, žuta i narančasta, uz obaveznog zečića,

tradicionalna su obilježja uskrsnih dekoracija koje rado koristimo u izradi ukrasa.

Uskrsni zec je još od davnina bio simbol plodnosti i predstavlja zemaljsko utjelovljenje 

božice plodnosti Eastre.

Zečevi znani kao životinje s najbržom mogućnošću razmnožavanja bili su simbol novog 

rađanja života u proljetno doba, kada se slavio poganski praznik dolaska proljeća i kada

se vjerovalo da donose jaja kao simbol novog proljeća. 

Kao uskrsni simboli zečevi su se počeli koristiti u 16. st. u Njemačkoj, odakle potječu prvi zapisi 

o izrađivanju kolačića u obliku zečeva, nakon čega su se proširili po cijelom kršćanskom svijetu.

Uskrsni zeko danas je izvor dječje radosti jer vjeruje se, ako su bila dobra, da će im zeko u

uskrsnom jutru donijeti šarena jaja i poklone.