29. svi 2016.

nešpule


Nešpula je zaboravljeno egzotično voće, od davnina poznato u Dalmaciji, nekad davno dopremljena
iz zemalja Dalekog Istoka.
Ukusne i sočne, slatko kiselog okusa, osvježavaju i gase žeđ, prave su vitaminske bombice.
Neizostavan su detalj u sjećanjima na djetinjstvo, kada su rasle u dvorištima i vrtovima širom Dalmacije i
bile su pravi vjesnik ljeta, visokih temperatura i početka kupanja.




Izvrsne su kao dodatak kolačima i raznim desertima jer su pravo osvježenje u ove dane prvih ljetnih vrućina.
Recept za obični voćni kolač uz dodatak nešpula pravo je rješenje kad baš nemamo puno vremena za provesti u kuhinji.
Potrebni sastojci su: 3 jaja, 1 šalica šećera, 1 jogurt, 1/2 šalice ulja, 2 šalice brašna, 1 prašak za pecivo,
1 vanilin šećer i 250 gr očišćenih nešpula .
Smutimo žumanjke i šećer, dodamo jogurt, ulje i pomalo miksamo.
Brašno i prašak za pecivo dodajemo postepeno , te na kraju pjenasto umiješamo bjelanjke.
Na tijesto poslažemo nešpule i pečemo 20 tak minuta na 150 - 180 stupnjeva.
Za kraj ohlađen kolač pospemo šećerom u prahu.




Oduvijek su se u Dalmaciji spremale razne vrste likera, uz koje se dočekivala rodbina, prijatelji i znanci,
proslavljalo razne važne događaje. Isto tako i bićerin likera liječio je sve bolesti.
Liker od nešpula ugodno će vas iznenaditi svojim neobičnim okusom, a uz to i jednostavno se priprema.
Na 1l rakije, dodati 1 kg šećera i 30-tak zrelih nešpula, dobro zatvori u staklenku i ostavi 40 dana na suncu.
Nakon toga procijediti kroz gazu i uživati u dobrom društvu i toplim ljetnim večerima.



13. svi 2016.

tortelini s tikvicama




     Tortelini su primamljivi ako smo u stisci sa vremenom, jer dovoljno je petnaestak minuta
     da skuhamo gotove torteline punjene sirom, špinatom ili pršutom, te isto toliko da 
     naribamo i propirjamo tikvice.  




     Sastojci : 1 glavica luka (kapule),  2 tikvice srednje veličine ( cca ukupno 300- 400 gr), 
     2-3 žlice maslinovog ulja, kockice pršuta ili slanine, 1 žlica vegete, povrtna kocka, 
    1dl bijelog vina, papar,  400 gr tortelini punjeni sirom,  špinatom ili pršutom (po želji), 
    naribani parmezan (po želji)


           Na ulju kratko popirjati sitno narezani luk (kapulu), kockice pršuta ili pancete,
           te potom dodati naribane tikvice. 
          Dodati  malu  žlicu vegete i malo papra te još kratko pirjati.  
          Kocku povrtnog temeljca otopiti u bijelom vinu, te tom otopinom preliti sastojke u tavici.
          Pirjati kratko dok vino malo ne ishlapi.
          Na kraju umiješati gotove torteline kuhane ala dente .
          Gotovo jelo  posuti ribanim parmezanom




    9. svi 2016.

    fešta Svetog Duje




    Split je protekle dane slavio Dan grada i njegovog zaštitnika svetog Dujma.
    Sveti Dujam, latinski Domnius, po splitski sveti Duje, martir iz 3. stoljeća naše ere duhovna je 
    vertikala našeg grada.
    Po predaji smatralo se da je sveti Dujam živio u l.stoljeću i da je bio apostolski učenik svetog Petra, 
    a po splitskoj legendi svetac je podrijetlom iz Sirije, na kršćanstvo se obratio zahvaljujući propovjedima
    svetog Petra. 
    Fešte u gradu započinju par dana ranije podizanjem zastave na kampanel Svetog Duje,
    koji je i danas jedan od najljepših na Jadranu i pravi je simbol grada Splita.
    Njegova izgradnja bila najveće graditeljsko dostignuće srednjeg vijeka u Dalmaciji, a izrađen je 
    od kamene čipke u kombinaciji romaničkog i gotičkoga stila.
    I danas najljepši pogled na Split je kada sa mora ulazimo u luku i ugledamo prepoznatljive
    vizure Dioklecijanove palače i kampanela koji je izrastao iz njenog središta.
    Na dan Svetog Duje ritualno se otvara njegova raka u splitskoj katedrali, jednoj od najstarijih na svijetu,
    te potom kreće veličanstvena procesija s moćima sveca uličicama drevne Dioklecijanove palače uz
    završnicu velikog misnoga slavlja na splitskoj Rivi.
    Nakon toga slijedi cjelodnevna pučka fešta sa prodajom tradicionalnih suvenira, 

    raznim koncertima i glasovitom splitskom Tombulom koja je tradicija i vrhunac splitskoga slavlja.





















    1. svi 2016.

    brnistra

    Kraj travnja je obojio Dalmaciju u žutu boju.
    Vrijeme je cvatnje mediteranske biljke brnistre po kojoj je navodno i sam Split dobio ime.
    Grčka riječ Aspalatos je naziv za brnistru, kojom obiluju Split i okolna brda.
    U makarskom primorju naziva se "žuka" i u davna vremena naših baka i prabaka bila je korisna biljka za
    dobivanje predmeta za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu.
    Od njenih cvjetova koji su namočeni u maslinovo ulje korišteni kao ljekovito sredstvo protiv reume,
    pa do same stabljike od koje su se izrađivala užad, metle, "vrše" za loviti ribu, te "ljese" za sušenje smokava.
    Posebna tvrda tkanina dobivala se primitivnim načinima obrade stabljike, od namakanja u moru, valjanja i
    raščupavanja do predenja i tkanja.
    Brnistra je opjevana u mnogim dalmatinskim pjesmama, što zbog svog aromatičnog mirisa,
    što zbog svojstava koja joj se pridaju od davnina.
    Prema tradiciji naših starih smatra se da su u periodu cvatnje brnistre, žene najerotičnije i najzavodljivije,
    te rado privlače muškarce.
    Danas zaboravljena brnistra samo je ukras koji svojim lijepim grozdastim žutim cvjetovima i ugodnim
    mirisom privlači poglede i plijeni pažnju.














    25. tra 2016.

    Cheesecake s jagodama




    Tržnice se pomalo pune crvenim, sočnim, primamljivim plodovima jagoda.
    Najljepše i najomiljenije proljetno voće, puno vitamina i minerala, kojeg je potrebno pojesti
    samo 150 gr da bi dobili dnevnu dozu vitamina C.
    Idealne su za deserte, jer su slatke i sočne i veoma ukusne kao dodatak nekoj kremi ili
    kolaču koji se ne peče.





    .
    Sastojci: 
    (Količina dovoljna za kalup promjera 20 cm)
    Za podlogu - 150 gr Digestive keksa, 50 gr maslaca
    Za kremu - 1 kesica Dr. Oetker Galetta – kremasti puding s okusom vanilije
    400 ml mlijeka , 100 ml šlaga Hopla, 175 gr Philadelphia sira
    Za premaz - 150 ml šlaga Hopla
    Potrebno je cca 250 gr jagoda ( a može i neko drugo sezonsko mekano voće )

    Priprema: 
     - Pomiješati mljevene kekse i otopljen maslac, te utisnuti prstima na dno i rub kalupa.
    Ako je smjesa previše suha dodati par žlica mlijeka. Staviti u hladnjak da se učvrsti.
     - Miksati kremu od mlijeka, šlaga i Galleta pudinga cca 5 minuta.
     - Miksati ostatak šlaga za premaz.

    Na ohlađenu podlogu namazati kremu, te poslagati jagode izrezane na komadiće.
    Sve premazati šlagom i ukrasiti jagodama.







    20. tra 2016.

    I love lavander


    Sa nestrpljenjem čekamo ljeto i sve one blagodati koje nosi sa sobom, od kupanja i sunčanja, 
    do dugih toplih dana koje sa radošću provodimo na otvorenom.
    Za mene je lavanda pravi sinonim početka ljeta, jer se tada naše okućnice i vrtovi oboje raskošnom 
    ljubičastom bojom i ispune pravim mediteranskim mirisom.
    To je biljka koja nas osvaja svojom ljepotom i senzualnim mirisom i jedan je od češćih i 
    omiljenih ljetnih motiva, posebno na salvetama i rižinom papiru i pravi je izazov za nas kreativce.
    Uz malo truda i volje tehnikom decoupage stare i odbačene staklenke dobiju novi sjaj, 
    te ujedno i dašak mediteranskog ozračja koje će nam buditi uspomene na ljeto, more i kupanje, 
    i u dugim zimskim mjesecima kad sve to bude daleko iza nas.














    4. tra 2016.

    bijeg u prirodu


    Dulji dani i toplije vrijeme jednostavno nas mame da sve više vremena provodimo na otvorenom.
    Nakon duge zime nema ljepšeg osjećaja od bijega u prirodu daleko od mobitela, kompjutera i 
    gradske vreve. Ti kratki odmaci od stresne svakodnevnice sasvim su dovoljni za pročišćavanje 
    tijela i duha, uživanju u prirodi i njenim proljetnim plodovima.
    U netaknutoj prirodi Dalmatinske Zagore, kao zaboravljena škrinja s blagom, 
    visoko u brdima skrilo se staro selo Crivac, koje krije nesvakidašnji spoj ljepote prirode i kamena.
    Miris povijesti prožima napuštene kamene kućice koje postojano odolijevaju svim nedaćama
    i žive stoljećima kao spomenik mukotrpnom težačkom životu u tom surovom krškom kraju.
    Generacije predaka, ulagali su veliki napor da se održe u tim surovim uvjetima, 
    krčili kamen sa neobrađenih površina da bi dobili plodna zemljišta, zatim slagali kamen na kamen u
    jedinstvenu arhitekturu koja plijeni svojom jednostavnošću.
    U ovom periodu kad se sve zazelenilo posebno je uživanje bijeg u tu propupalu prirodu i 
    traženje divljih šparoga i ostalog samoniklog bilja po okolnim brdima, udišući opojne mirise 
    dalmatinskog proljeća.
    Nakon šetnje ručak pripremljen na starom ognjištu sa ekološki uzgojenim namirnicama iz našeg vrta i 
    dobro društvo okupljeno oko trpeze dovoljni su da se opustimo i uživamo u ispunjenom danu.

























    30. ožu 2016.

    Začinsko bilje

    Sva dobra jela su nezamisliva bez male note začina.
    Začinsko bilje je od davnina poznato, oko njih su se vodili ratovi, povezivalo ih se s božanstvima starih
    kultura, pisale zanimljive priče jer su dragocijeni, obilježili su brojne civilizacije, a u upotrebi su se zadržali
    i danas.
    Današnje moderno kulinarstvo nezamislivo je bez arome začinskog bilja.
    Mogu se kupiti u svakom boljem supermarketu, bilo sušeni, bilo svježi, ali najbolji su kad ih uzgojimo
    sami kod kuće.
    Mirisnu rapsodiju različitih začina možemo držati i uzgajati na kuhinjskom pultu, prozorskoj dasci ili balkonu.
    Najljepše je kad imate komadić vrta i pokušati uzgojiti začinsko bilje jer nije zahtjevno, traje nekoliko godina
    i lako se razmnožava.
    Koristi su brojne, od najvažnijeg da ga koristimo u kulinarstvu i prirodnom liječenju, do toga da šire ugodne
    i opojne mirise u našim domovima i vrtovima,a ujedno su i izvrsna su obrana od insekata.
    Djelovanje začinskog bilja na naše zdravlje odavno je poznato, snažni su antiseptici, antioksidansi
    i antibiotici, bilo da ih koristimo sušene u čajevima ili tinkturama.
    Obavezno u ovom proljetnom periodu sadnje biljaka treba se odvažiti na uzgoj začina jer uživati ćete u
    njihovoj aromi u dobrom jelu, dobrobiti za zdravlje, opojnom mirisu, a što je najvažnije nisu zahtjevni za
     uzgoj i traže minimalno brige.















    Follow this blog with bloglovin

    Follow LivesArt